Hari Rončević: Lutam


Gledam oko sebe, osjećam se tako stran
Hodam ulicama kojima ne pripadam
Neke čudne ploče osjećam pod nogama
Dok prolazim ovim sivim gradom
U koji s nadom dolazim

I samo lutam, lutam
Hodam ulicama kojima ne pripadam
I samo lutam

I kao da sam pao odnekud iz svemira
Ispred mene bezbroj nekih čudnih ulica
Pa se mislim, a šta ću s ovim gradom
I zbog čega njega zovu nadom
Kako živjet ću bez njenog toplog dodira

I samo lutam, lutam
Hodam ulicama kojima ne pripadam
I samo lutam

Nema mojih starih frendova
Pisme ispod starih zidina da me sad podigne
Ma, dosta mi je hladnog sjevera
I u duši ovog nemira, kako da prestane

Kad hodam ulicama kojima ne pripadam
I samo lutam

I kada mome gradu vlakovi ne dolaze
Mene noge služe jer me moru donose
Ma, nek nosi vrag i zadnju nadu
Kad mi sa njom drago sve ukradu
Kako živjet ću bez njenog toplog dodira

I samo lutam

Post new comment

The content of this field is kept private and will not be shown publicly.
  • Allowed HTML tags: <a> <b> <i> <u> <em> <strong> <cite> <code> <ul> <ol> <li> <dl> <dt> <dd>
  • Lines and paragraphs break automatically.

More information about formatting options