Đorđe Balašević: Stara pesma


Pitala me znam li fiziku i kemijski znak platine
Ućutkao sam tu šiziku i odveo je na matine

A tad još nije bilo ljubavi traga
Ni u srcu njenom, a ni u mom
I nisam znao da će biti mi draga
A ni stara luda pesma sa njom:

Zorice, Zorule, najlepše devojče
Ne mogu da živim bez tebe
Zoki, Zorule

A na plaži sam joj svirao i pesma joj se dopala
Posle sam joj školjke birao i škakljao joj stopala

A tad još nije bilo ljubavi traga
Ni u srcu njenom, a ni u mom
I nisam znao da će biti mi draga
A ni stara luda pesma sa njom:

Zorice, Zorule, najlepše devojče
Ne mogu da živim bez tebe
Zoki, Zorule

Onda sam sav sitniš skupio i sladoled joj kupio
Posle sam je kući pratio i dobro sam postupio

Mada još nije bilo ljubavi traga
Ni u srcu njenom, a ni u mom
I nisam znao da će biti mi draga
A ni stara luda pesma sa njom:

Zorice, Zorule, najlepše devojče
Ne mogu da živim bez tebe
Zoki, Zorule

Dodaj novi sadržaj

Tvoja e-mail adresa neće biti prikazana ostalim ljudima
  • Allowed HTML tags: <a> <b> <i> <u> <em> <strong> <cite> <code> <ul> <ol> <li> <dl> <dt> <dd>
  • Ovaj sadržaj biti će objavljen tek nakon što ga administrator pogleda.
    • Nije dozvoljeno pisati neistinite informacije
    • Klikom na gumb "Dodaj sadržaj" dajete nam pravo da objavimo vaš tekst na ovim stranicama ali i da ga koristimo u bilo koje svrhe bez traženja vašeg dopuštenja i jamčite da je ovo što ste napisali vaše autorsko djelo, tj. da nije napisano od strane neke druge osobe i preneseno ovdje bez njezina dopuštenja

More information about formatting options